5 odgovora na pitanja o mentalnom zdravlju starijih

Kada trebam posjetiti terapeuta ili psihijatra? I ostala pitanja koja nas muče.


P: Kada trebam posjetiti terapeuta ili psihijatra?

O: Kad imate emocionalni problem koji vas muči i sprečava vas da radite ono što trebate raditi i uživate u životu.
Tipični problemi su anksioznost i depresija. Neki od ovih problema su kratkotrajni i mogu se riješiti s vremenom, samorefleksijom ili razgovorom s pouzdanim prijateljem ili članom obitelji. Ako vam ovo ne pomogne, a i dalje se osjećate loše, mogao bi vam pomoći razgovor s liječnikom psihijatrom. On vam može pomoći da shvatite zašto se tako osjećate. Zajedno možete pronaći pristup koji će vam pružiti osjećaj da se ponovo osjećate bolje.

P: Koja je razlika između depresije i osjećaja tuge?

O: Depresija uključuje više od tuge. Neke situacije će vas natjerati da se osjećate tužno. Ako tuga traje nekoliko mjeseci, a prate je i drugi problemi, možda patite od depresije. Osim tuge, drugi problemi koje treba potražiti uključuju beznađe, nisku razinu energije, probleme sa spavanjem ili previše spavanja, loš apetit ili prejedanje, loše osjećaje prema sebi ili probleme sa koncentracijom. To su vrste simptoma kojima vam terapeut ili psihijatar može pomoći. Ako vam se čini da razmišljate o samoubojstvu, to ukazuje na ozbiljniju depresiju. Odmah se liječite.

P: Postoje li promjene u načinu života koje mogu poboljšati raspoloženje?

O: Istraživanja pokazuju da vježbanje pomaže poboljšati raspoloženje. To ne mora uključivati ​​vježbanje u teretani. Redovne šetnje mogu biti dovoljne. Neki se također osjećaju bolje kada su izloženi suncu. Pokušajte provoditi više vremena na otvorenom. Kad ste u depresiji, možda se ne osjećate najbolje u društvu drugih osoba, ali to pomaže da zadržite društveni kontakt. Slično tome, pomaže vam da ostanete aktivni i održavate svoju svakodnevnu rutinu, čak i ako se ne osjećate najbolje.

P: Na koji način započeti terapije?

O: Mnogi ljudi počinju razmišljati o terapeuta kroz razgovor. To uključuje sastanak s obučenim profesionalcem, obično isprva tjedno, kako biste razgovarali o tome što vas muči i kako riješiti probleme. Grupna terapija također može biti od pomoći. Grupa se može sastajati nekoliko tjedana ali se možete nastaviti sastajati onoliko dugo koliko vam je potrebno. Grupe vodi terapeut. Vaš terapeut može vas uputiti psihijatru ako misli da biste mogli imali koristi od lijekova. Psihijatar procjenjuje vaše potrebe i zdravstveno stanje i može vam propisati lijekove za tjeskobu, depresiju i druge probleme.

P: Koje su prednosti gerijatrijske psihijatrije? Utječe li starenje na način na koji obrađujemo lijekove?

O: Gerijatrijska psihijatrija specijalizirala se za probleme mentalnog zdravlja starijih osoba. Osobe starije od 60 godina suočavaju se s različitim životnim problemima od mlađih ljudi i često imaju medicinske probleme koji mogu utjecati na njihovo mentalno i emocionalno stanje. Uz to, metaboliziramo lijekove drugačije kako starimo. Lijekovi propisani starijim osobama mogu međusobno djelovati kako bi utjecali na naše mentalno funkcioniranje. Možete konzultirati gerijatrijskog psihijatra, posebno ako imate kombinaciju emocionalnih i medicinskih problema ili uzimate nekoliko različitih vrsta lijekova.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.