50 sigurnosnih savjeta za starije osobe

Jednostavni koraci za povećanje sigurnosti kod kuće i izvan


Nedavno istraživanje otkrilo je da oko 22 posto starijih od 70 i više godina osjeća određeni pad svojih mentalnih sposobnosti. Problem možda nije dovoljno ozbiljan da ih spriječi u njihovim svakodnevnim aktivnostima, ali može prouzrokovati blage poteškoće u dovršetku tih aktivnosti ili donošenju složenih odluka. S osobnije perspektive, to bi moglo značiti da starije osobe prolaze kroz suptilne promjene koje ih čine ranjivim na prevare ili su podložniji nesrećama. Sigurnost u kući i izvan nje je glavni prioritet starijih osoba i postoje mnogi jednostavni sigurnosni koraci koji će umanjiti rizik od nezgoda i loše donesenih odluka. Donosimo 50 sigurnosnih savjeta kako olakšati starost u svome domu, sigurnije i ugodnije.

Spriječite padove

- U kući uklonite prepreke koje bi mogle uzrokovati pad - sve od malih podnih prostirača do predmeta na podu poput predimenzionirane vaze ili stalka za časopis
- Ugradite rukohvate i svjetla na stubištu, s prekidačima za svjetlo na vrhu i na dnu stuba
- Ugradite rukohvate kod tuša ili kade u kupaonici i oko wc-a
- Postavite prostirke protiv klizanja na pod kade i tuša
- Obojite pragove s drugom, istaknutom bojom kako se ne bi spotaknuli
- Stavite jastučiće za kukove ako imate visoki rizik od padova
- Osvjetljenje kuće učinite svjetlijim, ali spriječite blještavilo
- Redovito provjeravajte vid
- Zatražite od liječnika da redovito pregledava vaše lijekove
- Počnite redovito vježbati da biste povećali fleksibilnost i ojačali mišiće i zglobove
- Ako ne možete stajati, vježbajte u stolici

Osigurajte se od požara u kuhinji

- Koristite mikrovalnu umjesto štednjaka na plin ili struju
- Provjerite jesu li detektori dima instalirani u svim sobama i redovito provjeravajte baterije
- Izbjegavajte nošenje preširoke odjeće tijekom kuhanja - tkanina se može brzo zapaliti
- Ručke lonca okrenite dalje od prednjeg ruba peći. To osigurava da ih nećete nehotično srušiti
- Nikada ne ostavljajte hranu koju kuhate bez nadzora
- Obrišite sve prolivene masnoće sa štednjaka
- Izbjegavajte uporabu uređaja s neispravnim kablovima, popravite ih ili zamijenite (NE SAMI)
- Osigurajte da postoji dovoljno svjetla u područjima u kojima radite
- Imajte pri ruci aparat za gašenje požara

Sigurnost u automobilu

- Provjerite jesu li sva vrata dobro zatvorena i prozori zatvoreni tijekom vožnje
-Nikada ne ostavljajte ništa vrijedno u automobilu
- Nikada ne ostavljajte ključeve od automobila u vozilu, čak ni na samo minutu
- Uvijek zaključajte vrata kad napustite vozilo, čak i samo nakratko
- Parkirajte što je bliže moguće kamo idete
- Izbjegavajte skrivanje rezervnog ključa u automobilu
- Kad se vraćate u automobil, pogledajte okolo dok se približavate vozilu. Primjetite li sumljive osobe vratite se među druge ljude.
- Imajte ključ u ruci prije nego što pristupite automobilu, nemoj tražiti ključ po torbi
- Zavirite na stražnje sjedalo vašeg automobila prije nego što uđete
- Kada uđete u automobil, odmah zaključajte sva vrata

Sigurnost u kući

- Stavite velike brojeve na kuću koje lako možete čitati s ulice ukoliko živite u kući u nizu
- Ako želite sakriti rezervni ključ od kuće, potrudite se da ga zaista sakrijete
- Ključ ostavite kod susjeda kojem vjerujete, u slučaju da ostanete zatvoreni
- Postavite tajmer na radiju kako bi zvučalo kao da je netko kući kad vas nema
- Postavite sigurnosne zasune na svoja vrata
- Zaključajte sva vrata, posebno ulazna kada radite u potkrovlju, podrumu ili dvorištu
- Nikada ne otvarajte vrata strancu. Ako se radi o serviseru ili prodavaču, nazovite tvrtku za koju kažu da rade i provjerite
- Ako vas netko upita za korištenje telefona, zatražite broj i nazovite taj broj da se uvjerite u istinitost
- Nikad ne recite nepoznatim osobama da ste sami
- Ako morate pustiti neznanca u stan ili kuću, ne dopustite im da misle da ste sami. Uključite radio ili televiziju u drugoj sobi da biste stvorili dojam da je netko drugi u blizini.
- Ograničite broj prostorija koje posjetitelj može vidjeti. Ne pokazujte strancima što sve imate u kući.
- Neka vam vaša sigurnost uđe u svakodnevnu naviku

Financijska sigurnost

- Nikad ne ostavljajte torbu bez nadzora
- Nosite novčanik ili račune u prednjem džepu, nikako u stražnjem džepu
- Izbjegavajte kod kuće imati velike količine gotovine ili druge dragocjenosti
- Uništite (izrežite) sve osobne i financijske podatke na računima i izvadcima banaka, nikad ih nemojte samo baciti u smeće
- Nikada nikome ne dajte svoje osobne podatke ili podatke o svojim bankovnim računima. Ako vas netko nazove i zamoli da potvrdite da su brojevi računa vaši, nemojte to činiti
- Ako primite poziv u kojem traže donacije, ili telefonsku prodaju, recite im da zahtjev pošalju poštom. Nikad ne razgovarajte o -donacijama ili kupovini preko telefona. Naročito ne sklapajte ugovore sa teleoperaterima putem telefona.
- Prije donacije provjerite status dobrotvorne organizacije
- Dogovorite sa bankom da što više računa plaćate trajnim nalogom
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.