Papa: Kako primiti oprost do prve prilike za ispovijed

Među pokornikovim činima kajanje je na prvome mjestu. To je bol duše i osuda počinjenog grijeha s odlukom više ne griješiti.


Osobe koje umiru bez kapelana, obitelji zatvorene u kući i u nemogućnosti doći do svećenika zbog zaraze virusom COVID-19; u propovijedi održanoj u Domu svete Marte papa Franjo je citirao Katekizam Katoličke Crkve i „savršeno kajanje“ kojim se opraštaju grijesi dok ne bude moguće otići na ispovijed.

'Salus animarum', spas duša, vrhovni je zakon Crkve, bitno mjerilo koje određuje on što je ispravno. Zbog toga Crkva uvijek, na sve načine, nastoji pružiti mogućnost za pomirenje s Bogom svima koji to žele, koji traže, koji čekaju ili su svjesni svojega stanja i osjećaju potrebu da ih se sasluša, voli, da im se oprosti. U ovo vrijeme krize zbog pandemije, s teško bolesnim osobama koje su izolirane na odjelima intenzivnoga liječenja, kao i za obitelji od kojih se traži da ostanu u kući kako bi se izbjeglo širenje zaraze, korisno je podsjetiti sve na bogatstvo tradicije. Učinio je to papa Franjo danas u propovijedi na misi slavljenoj u Domu svete Marte.

Znam da se mnogi od vas za Uskrs idete ispovjediti kako biste se ponovno susreli s Bogom – napomenuo je Papa – Međutim, mnogi će mi danas reći: 'Oče, kako mogu naći nekog svećenika, ispovjednika, jer ne smije se izići iz kuće? A ja se želim pomiriti s Gospodinom, želim da me On zagrli, da me moj otac zagrli… Što da učinim ako ne nađem svećenika?' – rekao je te odgovorio – Čini ono što ti kaže Katekizam.

Vrlo je jasan; ako ne nađeš svećenika za ispovijed – objasnio je Papa – razgovaraj s Bogom, On je tvoj Otac, i reci mu istinu: „Napravio sam to i to… Oprosti mi“, i traži od Njega oproštenje svim srcem, uz molitvu kajanja, i obećaj mu: 'Poslije ću se ispovjediti, ali sada mi oprosti'. I odmah ćeš se vratiti u milost Božju. Sâm se možeš približiti, kako nas uči Katekizam, Božjem oprostu, ne imajući pri ruci svećenika. Zamislite, sada je trenutak! Ovo je pravi, zgodan trenutak. Dobro učinjeni čin savršenoga kajanja, i naša će duša postati bijela poput snijega – rekao je Papa.

Tu je papa Franjo mislio na točke 1451 i 1452 Katekizma Katoličke Crkve, koji je objavio sveti Ivan Pavao II., a koji je sastavljen pod vodstvom tadašnjega pročelnika Zbora za nauk vjere Josepha Ratzingera.

„KKC 1451 Među pokornikovim činima kajanje je na prvome mjestu. To je »bol duše i osuda počinjenog grijeha s odlukom više ne griješiti«.
KKC 1452 Kada kajanje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, ljubljenom iznad svega, naziva se »savršenim kajanjem« (iz ljubavi prema Bogu, contritio). To kajanje oprašta lake grijehe; a postiže oproštenje i teških grijeha ako uključuje čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće.“

Kajanje

Što se tiče „kajanja“ Katekizam nas, spominjući Tridentski sabor, uči da je, među svim činima pokajnika, ono na prvom mjestu. Ono je žalost duše i osuda počinjenoga grijeha, uz odluku osobe da neće više griješiti – objasnio je Papa.

Kada kajanje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, ljubljenom iznad svega naziva se „savršenim kajanjem“ (iz ljubavi prema Bogu, contritio). To kajanje oprašta lake grijehe; a postiže oproštenje i teških grijeha ako uključuje čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće – stoji u Katekizmu. Dakle, dok čekamo trenutak kada ćemo moći primiti odrješenje od svećenika, čim to dopuste prilike, tim je činom moguće odmah dobiti oprost.

I to je već potvrdio Tridentski sabor, u 4. poglavlju dokumenta 'Doctrina de sacramento Paenitentiae', Dekreta o sakramentu pokore, u kojemu stoji da kajanje popraćeno odlukom o pristupanju ispovijedi pomiruje čovjeka s Bogom i prije nego se doista pristupi sakramentu. Put je to Božjega milosrđa otvoren svima, koji pripada crkvenoj tradiciji i može biti koristan bilo komu, a posebno onima koji su u ovom trenutku uz bolesne u kući ili u bolnici.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.