Mit ili istina – odgovori na pitanja

Svi smo mislili da su to samo smiješni mitovi, ali nova znanstvena istraživanja dokazuju da su priče naših baka istinite.


Provjerite jesu li točne pretpostavke o kojima se često govori da bismo trebali izbjegavati ili pak češće raditi.

Istina: Jabuka dnevno drži liječnika dalje

Konzumacija jabuke na dan vjerojatno neće spriječiti groznu prehladu u uredu, ali na dugoročno po brojnim istraživanjima, ima itekakve koristi. Istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu procjenjuju da bi, ako je svaka odrasla osoba starija od 50 godina jela jabuku dnevno, mogla spriječiti ili odgoditi oko 8.500 vaskularnih smrti od srčanih udara i moždanih udara svake godine u Velikoj Britaniji. Znanstvenici u Cornellu također su otkrili da konzumacijom jabuka unosimo zdrave tvari poput flavonoida i antioksidanata – što može spriječiti razvoj raka dojke.

Istina: Vikendima možete nadoknaditi manjak sna preko tjedna

Negativni učinci redovitog nedovoljnog spavanja dobro su dokumentirani - od smanjenog učinka na poslu i koncentracije do povećanog rizika od srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i rane smrti. Dugo su znanstvenici tvrdili da ne možete „nadoknadite propušten san". Ali švedski istraživači osporavaju tu ideju. Otkrili su da ljudi koji su svake noći spavali pet sati ili manje imaju 65 posto veću vjerojatnost da umru prije onih koji su redovito spavali šest ili sedam sati. Međutim, ljudi koji su spavali pet sati tijekom noći radnim danom, ali vikendom duže, živjeli su jednako dugo kao i oni koji su svake večeri spavali preporučeno vrijeme.

Istina: Ako kasno jedete, dobit ćete kilograme

Istraživanja potvrđuju da osobe koje kasno navečer konzumiraju hranu imaju veći BMI (body mass index odnosno index tjelesne mase) od onih koji jedu ranije tokom dana.
Razlog ne leži u udvostručenju kalorija nakon 22:00 sata. Radi se o odlukama koje ljudi donose kasno u noć, a uz to (prema brojnim studijama koje je citirao američki News & World Report) dolazi češće i više konzumacije hrane. Neki istraživači također teoretiziraju da jedenje noću može poremetiti vaš cirkadijanski ritam i sposobnost vašeg tijela da regulira razinu šećera u krvi. Drugi su ustanovili da dnevna konzumacija hrane bolje regulira hormone gladovanja grelin i leptin, čineći vjerojatnijima da ćete preskočiti obrok u kasnijim satima.
Dakle, što više zdravih dnevnih obroka i međuobroka spasit će vas od kasnog prejedanja i debljanja.

Istina: Izlazak bez jakne - zagarantirana prehlada

Iako morate biti izloženi bakterijama da biste se razboljeli, organizam je najosjetljiviji i najizloženiji kada tijelo drhti. Jedno istraživanje, objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences, pokazalo je da imunološke stanice u vašem nosu i gornjim dišnim putevima neće dobro funkcionirati na nižim temperaturama. Osim toga, virusi mogu postati virulentniji (otrovniji) u hladnoći, navodi NIH. To je zato što hladno vrijeme čini da se vanjska membrana virusa gripe stvrdne, pa klica postaje trajnija i lakše se prenosi. Jednom kada uđe u vaše dišne puteve, virus je spreman uništiti tijelo.

Istina: Sjedenje preblizu televizoru loše je za vaše oči

Unatoč onome što je mama rekla, sjedenje kraj televizora čini se da je relativno sigurno, s jedinim potencijalnim rizicima - naprezanjem očiju i umorom. Ali gledanje u vaš pametni telefon - moglo bi nanijeti ozbiljnu štetu. Istraživači sa Sveučilišta u Toledu otkrili su da plavo svjetlo s pametnog telefona ili računala može naštetiti mrežnici, kao i ubrzati sljepoću kod pacijenata s makularnom degeneracijom. Drugi se znanstvenici posebno brinu o djeci. Jedno istraživanje pokazalo je da djeca koja su provodila sedam ili više sati tjedno koristeći računala ili igrajući mobilne videoigre utrostručila su rizik od razvoja kratkovidnosti (miopije). Drugo je, pak, otkrilo da djeca koja drže svoje telefone osam do dvanaest centimetara od očiju riskiraju privremeni konvergentni strabizam (škiljavost, razrokost).

Istina: Začinjena hrana pomaže vam da izgubite kilograme

Iako se kilogrami neće čarobno rastopiti, jedno istraživanje sugerira da kapsaicin u čili paprici može pomoći kod gubitka poticanjem termogeneze, stvaranjem topline u tijelu i to može pospješiti sagorijevanje masti. Drugi istraživači otkrili su da začini poput cayena mogu smanjiti vaš apetit, pomoći vam da se osjećate puni i smanjiti želju za masnom, slatkom i slanom hranom, čineći manje vjerojatnim da ćete se prejesti.

Istina: Alergije će nestati na prvi mraz

Ovaj mit je istinit, ali samo ako ste alergični na neke vrste jesenjih alergena. Dobra vijest je da će hladno vrijeme eliminirati alergijske reakcije na takvu vrstu alergena. Loša vijest je da alergija i dalje može postojati ako ste alergični na nešto što cvjeta tijekom zime poput plijesni, grinja i dr. Čak i sama prehlada može uzrokovati osip i otekline ako imate rijedak sindrom koji se naziva hladna urtikarija.

Istina: Sok od kiselih krastavaca liječi grčeve

Jedna studija objavljena u časopisu "Medicine & Science in Sports & Exercise" otkrila je da ublažava grčeve za oko 1,5 minuta. Iako znanstvenici nisu sigurni zašto se to događa, oni teoretiziraju da sok od kiselih krastava izaziva mišiće, čime se isključuju pogrešni neuroni u cijelom tijelu, a samim time i grč. Ocat je možda odgovoran za ovaj fenomen dok drugi istraživači vjeruju da senf može imati isti učinak.

Istina: Vježba vas čini pametnijima

Ne samo da vaše tijelo ima koristi od vježbanja ima i vaš mozak. To je zbog korisne molekule zvane irisin, koju tijelo proizvodi tijekom vježbanja izdržljivosti, tvrde istraživači iz Dana-Farber instituta za rak i medicinski fakultet s Harvarda. Kada nivoi irisina porastu, aktiviraju se geni povezani sa učenjem i pamćenjem, a ekspresija BDNF (neurotrofni faktor koji potiče iz mozga) povećava se, stvarajući nove neurone. Ovo također može sniziti razinu hormona stresa kortizola, kao i poboljšati vaše kritičko razmišljanje (da ne spominjemo vaše raspoloženje i razinu stresa). Ostale studije pripisuju vježbanju kognitivnog pojačavanja koje povećava razinu kisika u mozgu i mentalnom vježbanju koje dobivate tijekom natjecateljskih sportova.

Istina: Žgaravica tijekom trudnoće znači rast bebine kose

U ovom slučaju, istraživanje sa sveučilišta John Hopkins otkrilo je da žene koje su patile od umjerene do teške žgaravice doista rađaju djecu sa puno kose. S druge strane, bebe čije majke nisu doživjele žgaravicu bile su sa malo ili nimalo kose. Veza nije potpuno jasna. Istraživači teoretiziraju da previsoke razine estrogena i drugih hormona tijekom trudnoće mogu potaknuti rast bebine kose u utrobi majke.

Istina: Jesti sir prije spavanja može uzrokovati čudne snoveTo je bio iznenađujući nalaz studije British Cheese Board-a. Otkrili su da različiti sirevi daju ljudima različite vrste snova. Na primjer, 85 posto žena koje su jele Stilton imale su lude, živopisne snove, dok je 60 posto sudionika koji su jeli Red Leicester sanjalo o svom djetinjstvu. Ovo može imati neke veze s triptofanom u mlijeku, koji potiče san i smanjuje razinu stresa. Nitko od ispitanika nije izvijestio da ima noćne more. Ljudi s nekim stupnjem netolerancije na laktozu mogu patiti od poremećaja spavanja a rezultat su loši snovi.

Istina: Vježbanje mozga donosi mentalnu oštrinu

Mnoštvo istraživanja pokazuje da je neprestanom vježbom svog mozga moguće izbjeći kognitivna oštećenja, demenciju, a možda čak i Alzheimerove bolesti.
Jedno istraživanje, koje se fokusiralo na ljude između 55 i 75 godina, sugerira da bi nešto tako jednostavno kao što je igranje videoigara moglo poboljšati rad mozga i povećati sivu tvar u hipokampusu. Drugo istraživanje je proučavalo starije odrasle koji su se redovito bavili „mentalno angažiranim aktivnostima“, poput čitanja i izvođenja križaljki. Otkriveno je da su postigli bolji rezultat na testovima mentalne oštrine.

Istina: Mrkva je dobra za vaše oči

Iako mrkva neće poboljšati vaš vid, istraživanje sugerira da bi mogla pomoći u održavanju. Razlog leži u beta karotenu, karotenoidu (ili pigmentu) koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Vaše tijelo koristi vitamin A za izgradnju proteina za očne stanice. Ako ga imate premalo, čak biste mogli patiti od noćne sljepoće. Nadalje, istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Ophthalmology otkrilo je da su ljudi koji su jeli visoku razinu karotenoida imali 40 posto niži rizik od razvoja uznapredovale degeneracije makule. To je najčešći uzrok sljepoće povezane sa starijom dobi. Od namirnica to nije samo mrkva već i slatki krumpir i narančasta paprika, kao i lisnato povrće, poput zelja, špinata i kelja.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.