Zdravo starenje – kako sačuvati zdravlje?

Živjeti duže zdravijim životom možete početi odmah. Olakšati ćemo vam pomoću ovih jednostavnih koraka.


Kako sačuvati zdravlje starijih osoba?

Kako se zdravstveno stanje osoba mijenja s godinama, jedna stvar ostaje ista. Zdrav način života je najbolji način da se izbjegnu bolesti, produži život i proživi sretnije. Živjeti duže zdravijim životom možete početi odmah. Olakšati ćemo vam pomoću ovih jednostavnih koraka.

Jedite prirodnu hranu

Prerađena hrana često je puna:
- Šećera
- Natrija
- Nezdravih masti
- Kalorija

Izbjegavajte prerađene gotove proizvode i radije konzumirajte:
- Svježe voće i povrće
- Cjelovite žitarice
- Hranu bogatu vlaknima, nemasne dijelove mesa
- Svježu riba
- Perad

Savjet za kupovinu namirnica!

Kupujte po obodu trgovine u kojoj se nalaze svježe namirnice. Pokušajte izbjeći unutarnje prolaze na kojima su smještene upakirane i prerađene namirnice u kutijama i vakumiranim pakiranjima.

Pojačajte unos vitamina

Vitamine koji nedostaju vašem organizmu možete nadokanditi svakodnevnim uzimanjem multivitamina posebno namijenjenim starijim odraslim osobama. Konzumiranje hrane bogate vitaminima može vam poslužiti kao dodatni izvor. Mnoge namirnice pune vitamina također pružaju puno zdravih vlakana i minerala. Pripremajte obroke s hranom bogatom vitaminima, ali nastavite uzimati multivitamine kao dodatak prehrani.

Krećite se. Puno se krećite!

Tjelesna aktivnost je od vitalnog značaja za razvoj snažnih kostiju i mišića koji su vam potrebni kako biste izbjegli pad ili slučajne ozljede. Vježbanje je najbolji način da se izbjegne pretilost i mnoge druge bolesti kod ljudi bilo koje dobi. Ako niste bili fizički aktivni posljednjih godina ili imate problema s ponovnim početkom vježbanja, razgovarajte s liječnikom prije nego što započnete. Oni mogu predložiti strukturirano ili nadzirano okruženje za vježbanje poput klinike za rehabilitaciju. Takve klinike u Hrvatskoj su obično u sklopu toplica, npr. Bizovačke ili Daruvarske toplice. Težite 30 minuta fizičke aktivnosti svaki dan. Možete vježbati tri desetominutne serije ili kraće uz iste rezultate.

Prestanite pušiti. Odmah prestanite pušiti!

Izbacite naviku pušenja cigareta. I držite se podalje od onih koji puše. Pasivno pušenje može biti gotovo jednako opasno. Jednom kada prestanete, odmah će se početi smanjivati ​​rizik od bolesti srca i nekih vrsta karcinoma. Što duže izdržite bez pušenja, to bolje. Rizici od oboljevanja i dalje opadaju s vremenom od prestanka pušenja.

Spriječite padove

Rizik od pada raste s godinama. Stope morbiditeta i smrtnosti povezane s padovima također su mnogo veće kod starije populacije. Stariji ljudi skloniji su ozljedama od padova ili nesreća, stoga je važno predvidjeti potencijalne opasnosti u vašem domu. To može uključivati stepenice, visoke zidove kade ili klizavi podovi. Također, vježbanje može poboljšati vašu snagu i ravnotežu. Ako slučajno padnete ili ste imali nesreću, činjenica da ste fizički aktivni može vam olakšati oporavak.

Održavajte redovne preglede

Redovito posjećivanje liječnika radi godišnjih pregleda ili razgovora o vašem općem zdravlju pomoći će vam da ostanete u toku sa bilo kojim potencijalnim problemima. Kao starija osoba možda ćete trebati uzimati nekoliko različitih lijekova. Korisno je redovito pregledavati recepte tako da liječnik može biti u tijeku s bilo kakvim promjenama ili nuspojavama.

Budite realni u pogledu vožnje automobila

Stariji vozači nisu uvijek loši vozači. Ali promjene koje nastupaju sa starenjem poput slabljenja vida i sporijeg vremena reakcije čine vožnju zamornijom i mogu povećati šanse za nesreću. Ne zanemarujte nove probleme koje primijetite. Razgovarajte sa svojim liječnikom o svojim poteškoćama i provjerite postoje li rješenja.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.