Što je depresija i što sve trebati znati o njoj

Depresija je klasificirana kao poremećaj raspoloženja. Može se opisati kao osjećaji tuge, zbog gubitka ili ljutnje koji ometaju svakodnevne aktivnosti osobe.


Što je depresija?

Depresija je klasificirana kao poremećaj raspoloženja. Može se opisati kao osjećaji tuge, zbog gubitka ili ljutnje koji ometaju svakodnevne aktivnosti osobe.

Depresija je također prilično česta. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuju da vise od 8% stanovništva starijih od 20 godina ima problema sa depresijom u trajanju od najmanje dva tjedna tijekom kalendarske godine.

Ljudi doživljavaju depresiju na različite načine. Može ometati vaš svakodnevni rad rezultirajući izgubljenim vremenom i nižom produktivnošću. Također može utjecati na međuljudske odnose ali i neke kronične zdravstvene probleme.

Stanja i bolesti koja se mogu pogoršati zbog depresije su:
- Kardiovaskularne bolesti
- Rak
- Dijabetes
- Gojaznost

Važno je prihvatiti da je povremeni osjećaj tuge normalan dio života. Svima se događaju tužni i uznemirujući događaji. Ali, ako se redovito osjećate jadno ili beznadno, mogli biste imati ozbiljnih problema sa depresijom.

Depresija se smatra ozbiljnim medicinskim stanjem i može se pogoršati bez pravilnog liječenja. Ipak, oni koji zahtijevaju i prošli su liječenje često vide poboljšanje simptoma u samo nekoliko tjedana.

Koji su simptomi depresije?

Depresija može biti više od stalnog osjećaja tuge ili beznađa.
Velika depresija može uzrokovati različite neugodnosti i izazvati simptome. Neki utječu na vaše raspoloženje, a drugi utječu na vaše tijelo. Simptomi depresije se također mogu osjećati kao stalni ili povremeni s učestalim pojavljivanjem koji s kratkim vremenom nestanu ali se brzo ponovo pojave. Depresija može drugačije utjecati na muškarce, žene i djecu.

Simptomi depresije kod muškaraca odražavaju se na:
- Raspoloženje: ljutnja, agresivnost, razdražljivost, tjeskoba, nemir
- Emocije: osjećaj praznog, tužnog, beznadnog
- Ponašanje: opći gubitak interesa, gubitak interesa za omiljenim aktivnostima, lako postizanje osjećaja umora, misli o samoubojstvu, prekomjerno pijenje, upotreba droga, sudjelovanje u aktivnostima visokog rizika
- Seksualno: smanjena seksualna želja, nedostatak seksualne izvedbe
- Kognitivno: nemogućnost koncentracije, poteškoće u izvršavanju zadataka, odgođeni odgovori tijekom razgovora
- Spavanje: nesanica, nemiran san, pretjerana pospanost, ne spavajući preko noći
- Fizičko stanje: umor, bolovi, glavobolja, probavni problemi

Simptomi depresije kod žena odražavaju se na:
- Raspoloženje: razdražljivost
- Emocije: osjećaj tuge ili ispraznosti, tjeskobe ili beznađa
- Ponašanje: gubitak interesa za nekada omiljenim aktivnostima, povlačenje iz društvenih događanja, misli o samoubojstvu
- Kognitivno: zamišljenost ili usporeno pričanje
- Spavanje: nemirno spavanje, učestalo buđenje, rano buđenje, previše spavanja
- Fizičko stanje: smanjena energija, pojačan umor, promjene u apetitu, promjene u težini, fizička bol, glavobolja, pojačani grčevi

Simptomi depresije kod djece odražavaju se na:
- Raspoloženje: razdražljivost, ljutnja, promjene raspoloženja, plač
- Emocije: osjećaji nekompetentnosti (npr. "Ne mogu ništa učiniti", "Nisam dovoljno dobar") ili očaj, plač, intenzivna tuga
- Ponašanje: upad u nevolje u školi ili odbijanje odlaska u školu, izbjegavanje prijatelja ili braće i sestara, misli o smrti ili samoubojstvu
- Kognitivno: poteškoće u koncentraciji, lošiji školski uspjeh, promjene u ocjenama
- Spavanje: poteškoće sa spavanjem ili previše spavanja
- Fizičko stanje: gubitak energije, probavni problemi, promjene u apetitu, gubitak težine ili dobitak težine

Što uzrokuje depresiju?

Postoji nekoliko mogućih uzroka depresije. Uzroci depresije mogu biti biološki ili nastali stjecajem okolnosti.

Uobičajeni uzroci nastanka depresije mogu biti:
- Obiteljska povijest. Podložni ste većem riziku za razvoj depresije ako imate obiteljsku povijest depresije ili drugog poremećaja raspoloženja
- Trauma u ranom djetinjstvu. Neki događaji iz djetinjstva mogu utjecati na način da tijelo reagira na strah i stresne situacije na način da kasnije dolazi do razvoja depresije
- Struktura mozga. Postoji veći rizik od depresije ako je frontalni dio vašeg mozga manje aktivan. Međutim, znanstvenici ne znaju da li se to događa prije ili nakon pojave simptoma depresije.
- Medicinska stanja. Određena stanja mogu vas izložiti većem riziku, kao što su kronične bolesti, nesanica, kronična bol ili poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD) .
- Uživanje droga i alkohola. Zlouporaba droge ili alkohola može utjecati na povećan rizik oboljenja od depresije.

Mnogi drugi ljudi možda nikada neće saznati uzrok njihove depresije.

Osim ovih uzroka, drugi čimbenici rizika za depresiju uključuju:
- Nisko samopoštovanje ili samokritičnost
- Osobnu povijest psihičkih bolesti
- Korištenje određenih lijekova
- Stresni događaji, kao što je gubitak voljene osobe, ekonomski problemi ili razvod

Mnogi čimbenici mogu utjecati na osjećaj depresije, kao i na to tko ga razvija i tko ne. Uzroci depresije često su povezani s drugim elementima vašeg zdravlja.

Postoji li test za depresiju?

Ne postoji niti jedan pouzdan test za dijagnosticiranje depresije. Vaš liječnik može postaviti dijagnozu na temelju vaših simptoma i psihološke procjene. U većini slučajeva, vaš će liječnik postaviti niz pitanja o vašem raspoloženju, apetitu, obrascu spavanja, razini aktivnosti i vašim mislima i razmišljanjima. Budući da depresija može biti povezana s drugim zdravstvenim problemima, liječnik može provesti i fizički pregled i obaviti analizu krvi. Ponekad problemi sa štitnjačom ili nedostatak vitamina D mogu izazvati simptome depresije.

Svakako nemojte ignorirati simptome depresije. Ako se vaše raspoloženje ne poboljša ili se čak pogorša, potražite liječničku pomoć. Depresija je ozbiljna psihička bolest s rizicima komplikacija.

Ako se ne liječe, komplikacije uključuju:
- Povećanje ili gubitak težine
- Fizičku bol
- Probleme s alkoholom ili drogom
- Napade panike
- Probleme u vezi
- Socijalnu izolaciju
- Suicidalne misli
- Samoozljeđivanje

Depresija se može uspješno liječiti, ali važno je držati se savjeta liječnika i plana liječenja.

UKOLIKO IMATE NEKE OD NAVEDENIH SIMPTOMA OBAVEZNO SE OBRATITE SVOM LIJEČNIKU!

Liječenje depresije

Život s depresijom može biti težak, ali liječenje može poboljšati kvalitetu vašeg života. Razgovarajte sa svojim liječnikom o svim mogućim opcijama. Simptome depresije moguće je ublažiti klasičnim liječenjem, ali je kombinacija tretmana ipak najbolja. Uobičajeno je kombinirati medicinske tretmane te promijeniti način života.

Tretmani za liječenje depresije mogu uključivati:

Lijekove
Vaš liječnik može propisati antidepresive, antianksiozne ili antipsihotične lijekove.
Svaka vrsta lijekova koja se koristi za liječenje depresije je korisna ali nosi i potencijalne rizike.

Psihoterapije
Razgovor s terapeutom može vam pomoći da naučite vještine za borbu s negativnim osjećajima. Također možete imati koristi od obiteljskih ili grupnih terapija.

Svjetlosne terapije
Izloženost "bijeloj" svjetlosti može pomoći u reguliranju raspoloženja i poboljšanju simptoma depresije. Ova terapija se obično koristi u sezonskom afektivnom poremećaju (koji se sada naziva veliki depresivni poremećaj sa sezonskim obrascem).

Alternativne terapije
Pitajte svog liječnika o akupunkturi ili meditaciji. Neki biljni dodaci koriste se i za liječenje depresije, kao što je gospina trava i riblje ulje. Razgovarajte sa svojim liječnikom prije uzimanja dodataka ili kombiniranjem dodataka s lijekovima koje dobijete na recept jer neki dodaci prehrani mogu reagirati s određenim lijekovima. Neki dodaci tako mogu samo pogoršati depresiju ili smanjiti učinkovitost lijekova.

Vježbanje
Vježbajte 30 minuta tri do pet dana u tjednu. Vježbanjem možete povećati proizvodnju endorfina u tijelu, hormona koji poboljšavaju vaše raspoloženje.

Izbjegavajte alkohol i droge
Ispijanje alkohola ili upotreba droga može učiniti da se kratkotrajno osjećate bolje. No, dugoročno, ove tvari mogu pogoršati simptome depresije i anksioznosti.

Saznajte kako reći ne
Osjećaj preopterećenosti može pogoršati simptome anksioznosti i depresije. Postavljanje granica u profesionalnom i osobnom životu može vam pomoći da se osjećate bolje.

Čuvajte se
Također možete izbjeći simptome depresije vodeći više računa o sebi. To uključuje kvalitetan san, raznoliku prehranu, izbjegavanje negativnih ljudi i sudjelovanje u aktivnostima koje vam podižu raspoloženje. Izgradite čvrste odnose s partnerom, obitelji i prijateljima i često se družite. Ponekada samo društvo dragih osoba i razgovor mogu puno pomoći.

Ponekad depresija ne reagira na klasične lijekove. Ako se vaši simptomi ne poboljšaju, liječnik vam može preporučiti druge mogućnosti liječenja. To uključuje elektrokonvulzivnu terapiju ili transkranijsku magnetsku stimulaciju za liječenje depresije i poboljšanje raspoloženja.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.