Faktori rizika za visoki krvni tlak

Visoki krvni tlak. Upoznavanje s uzrocima rizika od visokog krvnog tlaka ključno je za održavanje zdravlja srca i krvnih žila.


Visoki krvni tlak. Upoznavanje s uzrocima rizika od visokog krvnog tlaka ključno je za održavanje zdravlja srca i krvnih žila. Faktori rizika uključuju opće zdravstveno stanje, način života i obiteljsku anamnezu koji mogu povećati rizik od visokog krvnog tlaka. Iako se vaše godine i obiteljska povijest ne mogu kontrolirati, postoje koraci koje treba poduzeti za promjenu faktora koji se mogu kontrolirati.

Evo tri faktora rizika visokog krvnog tlaka:

Uvjeti

Prehipertenzija

Prehipertenzija je krvni tlak koji je nešto viši od normalnog. Povećava rizik da ćete u budućnosti razviti kronični ili dugotrajni visoki krvni tlak.

Dijabetes

Vaše tijelo treba glukozu (šećer) za energiju. Inzulin je hormon stvoren u gušterači koji pomaže premještati glukozu iz hrane koju jedete u stanice vašeg tijela. Ako imate dijabetes, vaše tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina, ne može koristiti vlastiti inzulin onako kako bi trebao, ili oboje. To će povećati šećer u krvi.
Redovito mjerite krvni tlak

Ponašanja

Nezdrava prehrana

Prehrana s visokim udjelom natrija i niskim udjelom kalija dovodi vas u rizik od visokog krvnog tlaka. Konzumiranje previše natrija, koji prevladava u kuhinjskoj soli, povećava krvni tlak. Većina natrija koju jedemo dolazi iz prerađene i restoranske hrane. Također, nedostatak kalija može povećati krvni tlak. Kalij se nalazi u banani, krumpiru, grahu i jogurtu.

Tjelesna neaktivnost i pretilost

Pretilost je povezana s višom razinom lošeg kolesterola i triglicerida i nižim razinama dobrog kolesterola. Pretilost može dovesti i do srčanih bolesti i dijabetesa.

Previše alkohola

Žene ne bi trebale piti više od 1 pića dnevno, a muškarci ne više od 2 pića dnevno.

Upotreba duhana

Pušenje cigareta može oštetiti srce i krvne žile. Također, nikotin podiže krvni tlak, a ugljični monoksid smanjuje količinu kisika koju vaša krv može prenositi.

Obiteljska povijest i ostale karakteristike

Genetika i obiteljska povijest

Genetski čimbenici vjerojatno igraju određenu ulogu u visokom krvnom tlaku, srčanim bolestima i drugim povezanim stanjima. No, također je vjerojatno da ljudi s obiteljskom sklonošću visokom krvnom tlaku dijele zajedničko okruženje i druge potencijalne čimbenike koji povećavaju rizik. Rizik od visokog krvnog tlaka može se još više povećati kada se nasljednost kombinira s nezdravim načinom života, poput pušenja cigareta i nezdrave prehrane.

Spol

Žene i muškarci u jednakoj mjeri u nekom trenutku tijekom života mogu razviti povišeni krvni tlak.

Dob

Budući da vam se krvni tlak povećava sa starenjem, rizik od visokog krvnog tlaka raste s godinama. Oko 9 od 10 osoba (razvijene zapadne zemlje) će tijekom svog života razviti visoki krvni tlak.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.