5 praktičnih smjernica za očuvanje mozga

Nesretna stvarnost je da nezdravi životni stil dovodi do bolesti poput pretilosti, dijabetesa i zdravstvenih problema povezanih s mozgom, a sve to povećava rizik od moždanog udara, demencije i Alzheimerove bolesti. Dobra vijest je da se tim uvjetima može upravljati, pa čak i spriječiti zdravim načinom života.

Posvetite se zdravom načinu života zbog vašeg mozga

Životni stil započinje stavom koji izjavljuje: "Izabirem i predan sam zdravom načinu života." Odabirom proaktivnog zdravog načina života, zapravo možete poslužiti kao uzor drugima, posebno svojoj djeci i unucima.
Već znamo za nekoliko osnovnih preventivnih mjera koje svakodnevno moramo poduzeti za zdravlje mozga i glave, poput nošenja kacige za vrijeme vožnje biciklom, nošenja sigurnosnog pojasa u automobilu i opreznosti s aktivnostima koje mogu izazvati ozljede glave. No, uz ove sigurnosne savjete, istraživanje pokazuje da zdravlje mozga promiče način života koji uključuje smanjenje stresa, korištenje antioksidansa i omega-3 masnih kiselina, fizičku vježbu, socijalizaciju i izlaganje okruženju s novim i kompleksnim situacijama. Svjesni izbor za pregled vašeg trenutnog načina života i početak provođenja promjena unutar svake od tih domena u zdravom načinu života za vaš mozak je od presudne važnosti. Životni stil koji promiče zdravlje bit će učinkovit u bilo kojoj dobi, ali što ranije započnete, bolji su ishodi. Vaš bi cilj trebao biti učiniti da zdravi životni stil postane rutina u vašem životu.

Usvajanje zdravoga načina života može se dogoditi pojedinačno i na više makro ili društvenoj osnovi. Pojedinačna osnova je vjerojatno najvažnija i najučinkovitija, jer imate izravan nadzor nad promjenom. Međutim, svaka bi zemlja trebala razmotriti prioritete zdravlja mozga i provesti politike koje pojačavaju taj prioritet. Sada pogledajmo pobliže pet kritičnih područja za zdravlje mozga i što možete učiniti kako bi mozak bio mlad, kondicioniran i oštar!

Pet kritičnih područja za zdravlje mozga

Slijedi nacrt za razvoj okruženja koji pomaže zdravlju mozga ispunjenog novim i složenim projektima. Zdrav način života mozga uključuje pet različitih, ali integriranih komponenti: socijalizaciju, tjelesnu aktivnost, mentalnu stimulaciju, duhovnost i prehranu. Svaka od ovih komponenti obuhvaća aktivnosti temeljene na istraživanju koje su dokumentirane za smanjenje rizika od demencije ili za poticanje zdravlja mozga. Zajedno ove aktivnosti definiraju način života koji se može učinkovito primijeniti u kulturi koja se zalaže za promjene.

Socijalizacija

Prvo kritično područje na koje treba obratiti pozornost u svrhu promicanja zdravog načina života mozga je područje socijalizacije. Istraživanja i na životinjama i na ljudima pokazuju da je socijalizacija važna za zdravlje i za smanjenje rizika od demencije. Stoga je važno ostati integriran u zajednicu, izgraditi rastuću mrežu obitelji i prijatelja i uvijek imati ulogu i svrhu svakog ustajanja. Umirovljenje kao nacionalna politika nema smisla za naciju koja daje prednost zdravlju mozga svojim građanima. Umirovljenje potiče izolaciju i pasivnost, što smanjuje vjerojatnost izgradnje moždanih rezervi i usmjerava mozak prema bolesti. Socijalizacija je izuzetno bitna za zdravlje mozga. Međutim, nije samo socijalizacija važna niti je važnija od drugih.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost odnosi se na zdravlje mozga jer 25 posto krvi, kisika i glukoze iz svakog otkucaja srca ide izravno u ljudski mozak. Dok ljudski mozak u prosjeku teži samo dva do četiri kilograma, od svakog otkucaja srca zahtijeva više od bilo kojeg drugog dijela tijela ili organa! Doista je to "središnji" živčani sustav. Znajući ovu jednostavnu činjenicu, možete bolje razumjeti zašto fizička aktivnost promiče zdravlje mozga. Ljudski mozak troši tako visoku razinu glukoze, kisika i krvi jer ne može funkcionirati bez ovog izvora energije. Stanice uspijevaju samo uz neometan protok krvi i metaboliziraju glukozu za rad mozga, omogućujući brzu i učinkovitu obradu informacija. Čak i kratko razdoblje usporenog ili nikakvog protoka krvi u određenoj regiji mozga može rezultirati strukturalnim oštećenjima u obliku moždanog udara, a to dovodi do gubitka funkcija kao što su kretanje, govor, pa čak i promjena osobnosti.

Mentalna stimulacija

Saznali smo da nova i složena okruženja pomažu aktivirati korteks i svjesnu obradu informacija koja potiče razvoj moždane rezerve. Naša sposobnost svakodnevnog uključivanja mozga u nove kompleksne situacije i zadatke potiče mentalnu stimulaciju i pomaže očuvanju mozga. To uključuje nova učenja, koje zapravo uključuje neurofiziološki događaj ili niz događaja koji mijenjaju naš neuronski sustav, našu neurološku kemiju i naše moždane funkcije. Ovaj proces može pomoći i u razvoju novih moždanih stanica ili u neurogenezi.

Studije na životinjama pokazale su neurogenezu kod glodavaca izloženih okruženju koje uključuju nove i složene podražaje. Ljudska neurogeneza dokazana je u publikaciji 1998. godine, s neuroanatomskom strukturom kritičnom za učenje, hipokampusom, koji predstavlja mjesto neurogeneze i kod životinja i kod ljudi. To podupire ideju da su hipokampus i uloga učenja temeljni za naše neuralno zdravlje i da su nam mozgovi brzi u razmišljanju i mogu se lako prilagoditi kao odgovor na nove podražaje. Okruženja koja pružaju nove i složene podražaje su ona koja se najvjerojatnije smatraju "obogaćenima", s najvećom vjerojatnošću promicanja rezerve mozga. Rezerva mozga odnosi se na razvoj povećanih staničnih veza (sinapsi) koji pomažu u obrani ili odgađanju pojave neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.

Ključno je pitanje koje će se svi sjetiti, je da je najsofisticiraniji sustav za razmišljanje, stvaranje, rješavanje problema i osnovna knjižnica znanja ljudski mozak. Za naše je društvo kritično da se okrene prema unutra za rješavanje problema, a ne da se oslanja samo na uređaje ili strojeve za obavljanje posla!

Duhovnost

Svi vodimo vrlo užurban životni stil i sigurno, kao i mnogi drugi, osjećate veliki stres prebrze okoline. Gomilanje poslovnih i privatnih zadaća, užurbani ritam životne okoline i općenito slabo okretanje vlastitim potrebama dovodi do toga da radimo štetu vlastitom zdravlju. Ovo područje, koje nazivam duhovnošću, bavi se potrebom svih nas da usporimo, uvidimo i smanjimo stres u svom životu. Uključivanjem u sporiji i reflektivniji život možemo utjecati na svoje zdravlje i mozak na pozitivan način.

Istraživanje pokazuje da životinje izložene okruženju koje je previše stimulativno usporava razvoj mozga. To bi najjednostavnije mogli objasniti na primjeru ljudi kojima je u fokusu npr. poslovni uspjeh i samo su na to usredotočeni. Svakodnevnim rutinskim rješavanjem isključivo poslovnih zadataka u preaktivnom okruženju dovodi do zapostavljanja ostalih društvenih normi i aktivnosti. Naš vlastiti tempo u životu obično je brz i vjerojatno nezdrav. Dok većina od nas shvaća da idemo prebrzo i da smo uključeni u previše aktivnosti istovremeno, teško ćemo znati kako usporiti.

Mozak zahtijeva stimulaciju, ali također može najbolje funkcionirati kad ima ritam i simetriju. Naš užurban tempo povećava vjerojatnost mentalnog kaosa, stresa i smanjene kognitivne učinkovitosti. To također može dovesti do emocionalnog sloma. Zdravo okruženje mozga omogućuje vrijeme za sebe, vrijeme za usporavanje i vrijeme da se mozak napuni energijom. Ovo bi općenito mogli nazvati duhovnošću. Od velike je važnosti činjenica da se pojavilo potpuno novo polje proučavanja, neuroteologija koja proučava odnos duhovnosti, religije i ljudskog mozga.

Prehrana

Hrana ima sposobnost mijenjanja misaonih procesa, raspoloženja i ponašanja. Postoji čitavo novo polje istraživanja koje se naziva prehrambena neuroznanost koja prepoznaje utjecaj hrane na funkciju ljudskog mozga. Također znamo da se ljudski mozak sastoji od 60 posto masti; doista je mozak najgušći dio tijela. Vjeruje se da lipidna ili masna supstanca mozga pomaže u izoliranju neuronskih trakta, procesuirajući informacije na brz i učinkovit način. Mozak koji gubi masnoću sporije obrađuje informacije i teže se prilagođava stvarnosti.

Uvažavajući tu činjenicu i naše bolje razumijevanje uloge "slobodnih radikala" koji nastaju staničnim raspadom kisika koji služi kao glavni katalizator, možemo predložiti specifičnu hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama (dobre masnoće za mozak) i antioksidansi koji se bore protiv slobodnih radikala.