Demencija – 10 simptoma i znakova za uzbunu

Demencija je izraz za stanje koji opisuje razne simptome koji utječu na čovjekovo kognitivno funkcioniranje. To uključuje sposobnost razmišljanja, pamćenja i razuma.


Demencija je izraz za stanje koji opisuje razne simptome koji utječu na čovjekovo kognitivno funkcioniranje. To uključuje sposobnost razmišljanja, pamćenja I razuma. S vremenom se pogoršava, pa postoji nekoliko ključnih ranih znakova upozorenja.

Demencija nastaje kada živčane stanice u mozgu osobe prestanu funkcionirati. Iako se obično događa u starijih ljudi, to nije neizbježan dio starenja. Prirodno propadanje mozga događa se svima tijekom starenja, ali brže se javlja kod ljudi s demencijom.

Postoji mnogo različitih vrsta demencije a najčešća je Alzheimerova bolest.
Ostale vrste uključuju:
1. Lewy demencija tijela
2. Frontotemporalna demencija
3. Vaskularni poremećaji
4. Miješana demencija ili kombinacija tipova

Postoji 10 tipičnih ranih znakova demencije. Da bi osoba dobila dijagnozu, obično bi imala dva ili više od ovih simptoma, a simptomi bi bili dovoljno ozbiljni da bi ometali njihov svakodnevni život.

Ti rani znakovi demencije su:

1. Gubitak pamćenja
Osoba koja razvija demenciju može imati problema s pamćenjem datuma ili događaja. Gubitak pamćenja uobičajen je simptom demencije. Osobi s demencijom možda je teško prisjetiti se podataka koje je nedavno saznala, poput datuma, događaja ili novih informacija. Možda će se oslanjati na prijatelje i obitelj ili druga pomagala kako bi se prisjetila određenih informacija.
Većina ljudi povremeno zaboravlja. Obično se kasnije mogu prisjetiti kasnije ako je njihov gubitak pamćenja povezan s dobi, a ne mora nužno biti zbog demencije.

2. Poteškoće u planiranju ili rješavanju problema
Osobi s demencijom može biti teško slijediti planove ili se sjetiti informacija koje je prije znala napamet, poput recepta za kuhanje ili brojeva telefona. Rješavanje problema može također postati izazovno, poput plaćanja računa.

3. Poteškoća u obavljanju poznatih zadataka
Osobi s demencijom može biti teško ispuniti zadatke koje je prije redovno obavljala, poput promjene postavki televizora, rada s računalom, pripremanja šalice čaja ili odlaska na poznato mjesto. Ova poteškoća s poznatim zadacima može se dogoditi kod kuće ili na poslu.

4. Zbunjenost oko vremena ili mjesta
Demencija može otežati prosudbu vremena. Osoba također može zaboraviti gdje se nalaze u bilo kojem trenutku. Možda će joj biti teško razumjeti događaje u budućnosti ili prošlosti i može pobrkati datume.

5. Izazovi razumijevanja vizualnih podataka
Vizualne informacije mogu biti izazovne osobi s demencijom. Može biti teško čitati, prosuđivati ​​udaljenosti ili otkriti razlike između boja. Netko tko obično vozi automobil ili bicikl može početi osjećati ove aktivnosti izuzetno zahtjevnim.

6. Problemi s govorom ili pisanjem
Kako napreduje demencija, rukopis može postati manje čitljiv. Osoba s demencijom može se teško uključiti u razgovore. Možda će zaboraviti što govori ili što je netko drugi rekao. Može biti teško suvislo i aktivno sudjelovati u razgovorima. Pravopis postaje sve očitiji, nedostaju interpunkcijski znakovi i gramatika je izuzetno pogoršana.

7. Zagubljene stvari
Osoba s demencijom možda se neće moći sjetiti gdje ostavlja svakodnevne predmete, poput daljinskog upravljača, važnih dokumenata, gotovine ili svojih ključeva. To zaboravljanje stvari može biti frustrirajuće i osoba sa razvojem demencije može početi optuživati druge ljude za krađu.

8. Loša prosudba ili odlučivanje
Osobi s demencijom može biti teško shvatiti što je fer i razumno. To može značiti da previše plaćaju za stvari, mogu postati podložniji prijevari i kupovini stvari koje im nisu potrebne. Neki ljudi s demencijom također manje paze na svakodnevnu osobnu higijenu.

9. Odustajanje od druženja
Osoba s demencijom može postati nezainteresirana za druženje s drugim ljudima, bilo u svom privatnom životu ili na poslu. Oni se mogu povući i ne razgovarati s drugima ili ne obraćaju pažnju kada im drugi govore. Često nastupa prestanak bavljenja hobijima ili sportom u kojemu su prije uživali.

10. Promjene u osobnosti ili raspoloženju
Osoba sa demencijom može osjetiti promjene raspoloženja ili promjene osobnosti. Na primjer, mogu postati razdražljivi, depresivni, plašljivi ili anksiozni. Također mogu postati dezorijentirani ili se ponašati neprimjereno.

Kada posjetiti liječnika
Osoba koja doživi bilo koji od ovih simptoma ili ih primijeti kod voljene osobe, trebala bi razgovarati s medicinskim stručnjakom. Prema Alzheimerovoj udruzi, mit je da se kognitivno funkcioniranje uvijek pogoršava kako osoba stari. Znakovi pada kognitivnog sustava mogu biti demencija ili druga bolest za koju liječnici mogu pružiti podršku.

Iako još uvijek ne postoji lijek za demenciju, liječnik može pomoći usporiti napredovanje bolesti i olakšati simptome te tako poboljšati kvalitetu života.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.




Leave a Reply

Your email address will not be published.


Comment


Name

Email

Url