Radijus: Isključi
Radijus:
km Odredite radijus od vaše lokacije
Pretraga

Demencija znakovi za uzbunu

Demencija znakovi za uzbunu
Najopasnije bolesti starijih osoba
Demencija je izraz za stanje koji opisuje razne simptome koji utječu na čovjekovo kognitivno funkcioniranje. To uključuje sposobnost razmišljanja, pamćenja i razuma. S vremenom se pogoršava, pa postoji nekoliko ključnih ranih znakova upozorenja.

Demencija nastaje kada živčane stanice u mozgu osobe prestanu funkcionirati. Iako se obično događa u starijih ljudi, to nije neizbježan dio starenja. Prirodno propadanje mozga događa se svima tijekom starenja, ali brže se javlja kod ljudi s demencijom.

Postoji mnogo različitih vrsta demencije a najčešća je Alzheimerova bolest.
Ostale vrste uključuju:
1. Lewy demencija tijela
2. Frontotemporalna demencija
3. Vaskularni poremećaji
4. Miješana demencija ili kombinacija tipova

Postoji 10 tipičnih ranih znakova demencije. Da bi osoba dobila dijagnozu, obično bi imala dva ili više od ovih simptoma, a simptomi bi bili dovoljno ozbiljni da bi ometali njihov svakodnevni život.

Ti rani znakovi demencije su:

1. Gubitak pamćenja

Osoba koja razvija demenciju može imati problema s pamćenjem datuma ili događaja. Gubitak pamćenja uobičajen je simptom demencije. Osobi s demencijom možda je teško prisjetiti se podataka koje je nedavno saznala, poput datuma, događaja ili novih informacija. Možda će se oslanjati na prijatelje i obitelj ili druga pomagala kako bi se prisjetila određenih informacija.
Većina ljudi povremeno zaboravlja. Običn se kasnije mogu prisjetiti kasnije ako je njihov gubitak pamćenja povezan s dobi, a ne mora nužno biti zbog demencije.

2. Poteškoće u planiranju ili rješavanju problema

Osobi s demencijom može biti teško slijediti planove ili se sjetiti informacija koje je prije znala napamet, poput recepta za kuhanje ili brojeva telefona. Rješavanje problema može također postati izazovno, poput plaćanja računa.

3. Poteškoća u obavljanju poznatih zadataka

Osobi s demencijom može biti teško ispuniti zadatke koje je prije redovno obavljala, poput promjene postavki televizora, rada s računalom, pripremanja šalice čaja ili odolaska na poznato mjesto. Ova poteškoća s poznatim zadacima može se dogoditi kod kuće ili na poslu.

4. Zbunjenost oko vremena ili mjesta

Demencija može otežati prosudbu vremena. Osoba također može zaboraviti gdje se nalaze u bilo kojem trenutku. Možda će joj biti teško razumjeti događaje u budućnosti ili prošlosti i može pobrkati datume.

5. Izazovi razumijevanja vizualnih podataka

Vizualne informacije mogu biti izazovne osobi s demencijom. Može biti teško čitati, prosuđivati ​​udaljenosti ili otkriti razlike između boja. Netko tko obično vozi automobil ili bicikl može početi osjećati ove aktivnosti izuzetno zahtjevnim.

6. Problemi s govorom ili pisanjem

Kako napreduje demencija, rukopis može postati manje čitljiv. Osoba s demencijom može se teško uključiti u razgovore. Možda će zaboraviti što govori ili što je netko drugi rekao. Može biti teško suvislo i aktivno sudjelovati u razgovorima. Pravopis postaje sve očitiji, nedostaju interpunkcijski znakovi i gramatika je izuzetno pogoršana.

7. Zagubljene stvari

Osoba s demencijom možda se neće moći sjetiti gdje ostavlja svakodnevne predmete, poput daljinskog upravljača, važnih dokumenata, gotovine ili svojih ključeva. To zaboravljanje stvari može biti frustrirajuće i osoba sa razvojem demencije može početi optuživati druge ljude za krađu.

8. Loša prosudba ili odlučivanje

Osobi s demencijom može biti teško shvatiti što je fer i razumno. To može značiti da previše plaćaju za stvari, mogu postati podložniji prijevari i kupovini stvari koje im nisu potrebne. Neki ljudi s demencijom također manje paze na svakodnevnu osobnu higijenu.

9. Odustajanje od druženja

Osoba s demencijom može postati nezainteresirana za druženje s drugim ljudima, bilo u svom privatnom životu ili na poslu. Oni se mogu povući i ne razgovarati s drugima ili ne obraćaju pažnju kada im drugi govore. Često nastupa prestanak bavljenja hobijima ili sportom u kojemu su prije uživali.

10. Promjene u osobnosti ili raspoloženju

Osoba sa demencijom može osjetiti promjene raspoloženja ili promjene osobnosti. Na primjer, mogu postati razdražljivi, depresivni, plašljivi ili anksiozni. Također mogu postati dezorjentirani ili se ponašati neprimjereno.

Kada posjetiti liječnika

Osoba koja doživi bilo koji od ovih simptoma ili ih primijeti kod voljene osobe, trebala bi razgovarati s medicinskim stručnjakom. Prema Alzheimerovoj udruzi, mit je da se kognitivno funkcioniranje uvijek pogoršava kako osoba stari. Znakovi pada kognitivnog sustava mogu biti demencija ili druga bolest za koju liječnici mogu pružiti podršku.

Iako još uvijek ne postoji lijek za demenciju, liječnik može pomoći usporiti napredovanje bolesti i olakšati simptome te tako poboljšati kvalitetu života.

O NetBIT

Vrh

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa

Lijep pozdrav, imate li pitanje?