Ima li umirovljenje utjecaj na zdravlje?

Umirovljenje može imati dobre i loše utjecaje na zdravlje.


Pitanje i odgovor: Ima li umirovljenje utjecaj na zdravlje?

Umirovljenje može imati dobre i loše utjecaje na zdravlje. Jedno istraživanje zaključilo je da potpuno umirovljenje dovodi do povećanja poteškoća povezanih s mobilnošću i dnevnim aktivnostima za 5-16%, do porasta bolesti od 5-6% i do pogoršanja mentalnog zdravlja za 6-9%. Ali ti se negativni učinci na zdravlje smanjuju ako je umirovljenik u braku, ima socijalnu potporu, nastavlja se baviti fizičkom aktivnošću nakon umirovljenja ili nastavlja raditi honorarno. Negativni zdravstveni učinci odlaska u mirovinu mogu biti veći ako je osoba bila prisiljena na mirovinu.

Zdravstveni problemi imaju veliki utjecaj na odluku o ranom umirovljenju, ali manje je istraživanja učinjeno kako odlazak u mirovinu utječe na vaše zdravlje nakon umirovljenja. Prema zdravstvenom članku sa američkog Harvarda, umirovljenje nekih ljudi prilika je za opuštanje od svakodnevne stresne rutine. Za druge umirovljenje može biti razdoblje pogoršanja zdravlja i sve većih ograničenja. Jedna studija je umirovljenje stavila na deseto mjesto popisa najtežih životnih događaja. Izgubiti supružnika je na prvom mjestu.

Podaci studije pokazuju da su umirovljenici imali 40% veću vjerojatnost od srčanog ili moždanog udara od onih koji još uvijek rade. Povećanje je bilo veće tijekom prve godine nakon umirovljenja, a smanjivalo se nakon toga. Drugo istraživanje iz Engleske zaključilo je da umirovljenje značajno povećava rizik od kroničnih bolesti. Konkretno, umirovljenje je povećalo rizik od teške kardiovaskularne bolesti i raka.

Ali postoje i druge studije koje povezuju umirovljenje s poboljšanjem zdravlja ili neutralnim učinkom na zdravlje. Jedno je istraživanje pokazalo da odlazak u mirovinu ne mijenja rizik od velikih kroničnih bolesti i dovodi do znatnog smanjenja mentalnog i fizičkog umora i depresivnih simptoma kod ljudi koji imaju kronične bolesti.

Dakle, utjecaj mirovine na zdravlje može ovisiti o pojedincu. Harvard Health Blog sugerira da „prelazak s posla u mirovinu dolazi s mnoštvom drugih promjena.“ Ako ste voljeli svoj posao, umirovljenje može donijeti neku prazninu i osjećaj manje vrijednosti. Ako ste imali stresan posao, umirovljenje donosi olakšanje.

Bilo kako bilo, istraživači su ponudili ove savjete za ispunjenu mirovinu:

- Ne povlačite se iz svakodnevnog kontakta s prijateljima i kolegama sa posla
- Da biste održali svrsishodnu svakodnevicu, održavajte aktivnosti poput bavljenja sportom ili putovanja
- Budite kreativni: održavajte zdrav mozak slikanjem, vrtlarstvom ili pomaganjem drugim ljudima
- Nastavite učiti: istražujte nove predmete koji su vas oduvijek zanimali

Razumijevanje onoga što velike studije govore o umirovljenju je zanimljivo. Ali studije ne mogu predvidjeti kako će mirovina utjecati na vaš život. Ljudi koji odlaze u mirovinu zbog zdravstvenih problema možda neće uživati u ​​mirovini koliko netko tko se u mirovini osjeća potpuno zdravo. Ali ima smisla gledati na umirovljenje kao na proces. Ne kao isključivi događaj koji će donijeti dobre promjene ali i one loše - baš kao i ranije faze u vašem životu.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.