Kada je neophodno preseliti roditelja u Dom za starije?

Pokretanje teme preseljenja u ustanovu za njegu starijih sa roditeljima može postati izuzetno neugodno i naporno, ali ponekad je to jedini način da sačuvaju sebe i svoje zdravlje.


Pokretanje teme preseljenja u ustanovu za njegu starijih sa roditeljima može postati izuzetno neugodno i naporno, ali ponekad je to jedini način da sačuvaju sebe i svoje zdravlje. Ovo su znakovi koji sugeriraju da je vrijeme za preseljenje u Dom za starije.
Iznenada počinju gubiti težinu

Ako primijetite da vaš roditelj počinje mršavjeti, to može biti znak da ne jede dobro, redovito i kvalitetno, što bi mogao biti znak početka kognitivne bolesti. Činjenica je da osobe koji pate od oštećenja pamćenja, demencije ili Alzheimerove bolesti, često ili preskaču pojedine obroke ili zaboravljaju kako pravilno pripremati i kuhati hranu, uzrokujući time gubitak kilograma. Ako je to slučaj i kod vas, možda biste trebali razgovarati o mogućnosti preseljenja u dom za starije osobe. U Domu za starije možete biti sigurni da će svaki dan dobiti sve hranjive i neophodne sastojke u redovnim obrocima prilagođenima zdravstvenom stanju ili posebnim potrebama.

Njihov dom je pun neotvorene pošte

Velike hrpe neotvorene pošte mogu biti još jedan jasan pokazatelj rastućeg kognitivnog oštećenja pamćenja. Budno pazite na neotvorene kuverte od vjerovnika ili dobrotvornih organizacija koje vaši roditelji obično ne bi donirali. To može biti alarm da su izgubili kontrolu nad svojom prosudbom kada je u pitanju racionalno trošenje, što ih može brzo dovesti u dugove, ako prođe neopaženo.

Zanemaruju svoju osobnu higijenu

Za nekoga tko ima demenciju ili Alzheimerovu bolest podsjećanje na sve kognitivne korake koji se odnose na svakodnevno održavanje higijene nije uvijek onako kako osoba misli. Možda će im biti teško shvatiti zašto se trebaju istuširati i kako to ispravno učiniti što im stvara negativnu higijensku naviku. Možete im reći da izgleda kao da im treba tuširanje, ali oni to jednostavno ne vide kao neophodno.

Izgube se prilikom odlaska na poznata mjesta

Uobičajena mjesta kao što su trgovina namirnicama, banka ili crkva trebali bi biti rutinska mjesta za vašeg roditelja. Ako utvrdite da više ne mogu pronaći svoj put do ovih odredišta, velika je vjerojatnost da nešto nije u redu. Ako više ne možete vjerovati sposobnostima svoje voljene osobe da se kreće samostalno po gradu, možda je vrijeme da razgovarate o preseljenju u Dom za starije osobe radi njihove sigurnosti.

Primjećujete promjene u njihovom domu

Neuredna kuća nije nužno loš znak ako vam je roditelj uvijek bio pomalo neuredan. Međutim, ako iznenada primijetite različitu nakupinu hrane kojoj je istekao rok trajanja, to bi mogao biti znak kognitivnog problema. Uz to, pripazite na predmete koji se pojavljuju na čudnim mjestima oko kuće i u kući a kojima nije tamo mjesto, poput mlijeka u perilici posuđa, umjesto u hladnjaku ili posuđa u hladnjaku. Promjene poput ovih često su neki od najjasnijih znakova demencije i mogle bi biti upozoravajući znakovi da vaša voljena osoba više nije u stanju u kojem je sigurna biti sama kod kuće.

Njihove internetske navike su se promijenile

Za one s roditeljima koji vole Internet, budite na oprezu sa čudnim ili neobičnim novim mrežnim navikama. To bi moglo signalizirati demenciju ili drugu sličnu bolest. Ljudi koji kognitivno opadaju u opasnosti su da naruče stvari koje im nisu potrebne, preuzmu tuđi dug i suoče se s krađom identiteta. Čak i ako su bili na Internetu i prije su bili sasvim u redu, obitelji trebaju povremeno pripaziti na to. Također biste povremeno trebali pogledati njihove račune na Facebooku ili drugim društvenim mrežama kako biste bili sigurni da se nisu "slučajno sprijateljili" s ljudima koji bi mogli biti potencijalno opasni. Ovo je uobičajena navika za osobe s kognitivnim poremećajima, jer im je teško objasniti tko je prijatelj, a tko neprijatelj i opasnost.

Stalno su iscrpljeni

Demencija, Alzheimer i druga kronična stanja mogu biti izuzetno iscrpljujuća, držeći osobu cijelu noć budnom i onda pospanu cijeli dan. Spavanje je apsolutno neophodno i za kognitivno i za fizičko pravilno funkcioniranje, a propuštanje prijeko potrebnog sna može učiniti stanje vašeg roditelja još ozbiljnijim. Ako vam se čini da nedostatak sna vašeg roditelja stvara značajan progres u njihovom blagostanju, razmislite o tome da razgovarate o smještaju u Dom za starije gdje je 24 satna skrb uključena u uslugu. Ako ne postoji kognitivno oštećenje potrebne su dodatne liječničke pretrage kako bi se utvrdio razlog nedostatka pravilnog sna.

Imaju neobičnu kolekciju novih lijekova

Ako kod vašeg roditelja iznenada počnete primjećivati neobične ili eventualno nepotrebne lijekove, opadanje kognitivnih sposobnosti moglo bi biti objašnjenje. Mnogi pacijenti s bolestima poput demencije ili Alzheimerove bolesti često slučajno zlouporabe lijekove bez recepta jer pokušavaju liječiti nešto što zapravo nema lijeka. Osigurajte da vaš roditelj uzima lijekove samo koji su im potrebni, te da ih uzimaju u odgovarajuće vrijeme i na odgovarajući način. Ako primijetite da uzimanje svakodnevnih prepisanih lijekova učestalo izostaje, to može biti zato što se više ne mogu sjetiti uzeti ih. Ukoliko primijetite da vaš roditelj uzima lijekovi van propisane terapije posavjetujte se sa njegovim liječnikom uz obavezan popis lijekova koje ste pronašli. U Domu za starije stručno osoblje brine o propisanim terapijama. Korisnici dobivaju samo propisane terapije liječnika a pristup samostalnom uzimanju lijekova nije moguće. Ukoliko smatrate da je zdravlje vašeg roditelja ugroženo razgovarajte o smještaju u Dom za starije.

Nastoje se panično braniti od svih i svačega

Koliko god se činilo krajnje nepotrebno postoji mnogo slučajeva kod starijih ljudi koji su u kognitivnom padu nabavljali oružje kako bi čuvali kuću radi zaštite. Čak i ako prethodno nisu posjedovali sredstva za obranu. Uz bolest poput demencije, ljudi često postanu sumnjičavi prema onima koji ih okružuju - uključujući i obitelj - jer ne mogu razlikovati tko pokušava pomoći, a tko pokušava naštetiti. Imati oružje u kući (palicu ili čak čekić uz vrata) može biti nevjerojatno opasno za nekoga kognitivno oštećenog. To shvatite kao važan znak da više ne trebaju živjeti sami.

Kako započeti razgovor?

Razgovor o mogućnosti preseljenja roditelja u Dom za starije osobe može biti vrlo težak i naporan. Pokušajte pristupati temi delikatno pitajući roditelja prvo kako se općenito osjeća. Pitajte roditelja ima li zadane ciljeve za skoru budućnost? Koji su im planovi, te jesu li sami primijetili promjene u njihovom ponašanju i dnevnoj rutini ili ne. Odatle možete dobiti spoznaju o općem stanju vašeg roditelja. Ljudi s niskom spoznajom o svom zdravstvenom stanju često ne mogu razumjeti da nešto nije u redu. Stoga je vrlo važno to usporiti. U savjetovanje sa smještajem roditelja u Dom za starije svakako se posavjetujte sa njegovim liječnikom.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.




Leave a Reply

Your email address will not be published.


Comment


Name

Email

Url