Netočne predrasude – Alzheimerova bolest

Činjenica je da je to složeno neurološko stanje koje pogađa puno ljudi. Alzheimerova bolest je komplicirana i prilično zastrašujuća. Pročitajte koje su zablude o faktorima rizika za nastanak Alzheimerove bolesti i načine sprečavanja.

Napominjemo da su navedeni naslovi zablude koji ljudi imaju!

Alzheimer i demencija dvije su odvojene stvari

Možete čuti ljude kako objašnjavaju da se kod osobe razvila i Alzheimerova bolest i demencija. To je netočno jer je u stvari Alzheimerova bolest zapravo oblik demencije. To nisu dvije odvojene stvari. Postoji preko 100 različitih oblika demencije, a svaka vrsta dolazi s mnoštvom različitih simptoma.

Alzheimerovu bolest nije moguće liječiti

Jedan od najgorih mitova koji se tiču ​​Alzheimerove bolesti i povezanih demencija je taj da nitko od nas ne može učiniti ništa da smanji rizik od nastanka tih bolesti. Mišljenje je da su one neizbježne. U stvari, naš mozak djeluje neprestano i na njega utječe svaki drugi sustav u našem tijelu. To je nevjerojatno važno jer znači da promjene u načinu života kao fizička aktivnost, prehrana, kognitivni angažman i društveni angažman ima izravan učinak na zdravlje našeg mozga. Te aktivnosti i promjene u životu mogu značajno produžiti naš životni vijek, poboljšati zdravlje i održati kondiciju mozga.

Svi koji imaju Alzheimerovu bolest postaju nasilni i razdražljivi

Iako je istina da Alzheimerova bolest može uzrokovati promjene osobnosti i promjene raspoloženja, ne uključuju sve promjene nasilno ponašanje i razdražljivost. Promjenu ponašanja uzrokuje frustracija osobe vlastitim gubitkom pamćenja i zbrkom koja uslijed toga nastaje. Neka od najboljih rješenja za osobu koja doživi Alzheimerove promjene osobnosti je ostati miran i uključiti se u aktivno slušanje.

Alzheimerova bolest nije nasljedna bolest

To je pogrešno na dvije razine. Prvo, poneki ljudi nasljeđuju pojedinačne mutacije koje uzrokuju ovu bolest, iako su one rijetke. Drugo, poneki ljudi razvijaju Alzheimerovu bolest zbog mnogih malih naslijeđenih rizika koji zajedno s nezdravim načinom života djeluju na indukciju ove bolesti.

Postoje dodaci prehrani koji mogu spriječiti nastanak Alzheimerove bolesti

Još nema studija koje bi dokazale sposobnost vitamina, biljnih proizvoda ili lijekova da spriječe razvoj Alzheimerove bolesti. Međutim, zdrav način života, uključujući česte fizičke aktivnosti, zdravo srce i kontrolu kroničnih stanja poput visokog krvnog tlaka ili dijabetesa može pomoći u smanjenju vjerojatnosti od obolijevanja. Iako ne postoje uvjerljivi dokazi koji bi ove promjene u načinu života izravno povezali s prevencijom Alzheimerove bolesti, pokazali su se u nekim istraživanjima kao dobrobiti za zdravlje mozga. To bi u konačnici moglo imati ključnu ulogu u sprečavanju bolesti.

Alzheimerova bolest sastavni je dio starenja

Iako se promjene u mozgu događaju s godinama koje počinju u našim dvadesetim godinama, Alzheimerova bolest NIJE normalan dio starenja. Alzheimerova bolest je najčešća vrsta demencije, a starost je najveći poznati faktor rizika za razvoj Alzheimerove bolesti, posebno nakon osamdesete godine.

Alzheimerova bolest utječe samo na starije osobe

Jedan od mitova koji najčešće čujemo za Alzheimerovu bolest je da utječe isključivo na starije osobe. Iako obično čujemo da se bolest javlja češće kod starijih ljudi, postoji mali podskup osoba koji su pogođeni Alzheimerom u ranijem stadiju života, daleko prije starosti. Ti se simptomi mogu pojaviti već u 30-im i 40-im godinama života. Važno je napomenuti da je rani početak Alzheimerove bolesti rjeđi i genetika ponekad može igrati ulogu u povećanju rizika od bolesti.

Alzheimerova bolest gotovo je neizbježna posljedica starenja

Zdravo starenje mozga evolucijska je norma i vrijedi za 1,8 milijuna godina ljudske povijesti. Samo je nešto više od sto godina prošlo od kada je Alzheimerova bolest prvi put opisana. Loše starenje mozga izravno se može pripisati našem modernom načinu života. Današnji način života karakterizira nedostatak sna, nedostatak vježbi i društvenog angažmana, loša prehrana i izloženost zagađivačima okoliša. Ovih pet čimbenika, ako se isprave ili poboljšaju, održat će funkciju mozga cijeli život. Drugim riječima, izbor zdravog načina života sprječava Alzheimerovu bolest.

Lijekovi protiv Alzheimerove bolesti zaustavit će napredovanje bolesti

Unatoč napretku medicine i boljem razumijevanju Alzheimerove bolesti, trenutno ne postoje poznati lijekovi ili dodaci koji bi zaustavili napredovanje Alzheimerove bolesti. Postojeći lijekovi koriste se tek za ublažavanje simptoma Alzheimerove bolesti.

Posjećivati ​​nekoga tko boluje od Alzheimerove bolesti nema smisla

Ovo je potpuno pogrešno. Iako možda mislite da nema smisla posjećivati ​​nekoga tko vas se ionako neće sjećati, to jednostavno nije istina. Alzheimerova bolest utječe na ljude različito, a odnosi su duboki i složeni. To znači, samo zato što vas se netko svjesno i trenutno ne sjeća, ne znači da nema podsvjesnog ili emocionalnog prepoznavanja. Ključno je održavati odnos s osobom radi njihove i vaše emocionalne povezanosti.

Prisjećanje glazbe narušeno je kod Alzheimerove bolesti

To je nedavno opovrgnuto testovima mapiranja mozga koji su pokazali da one regije mozga koje su odgovorne za pamćenje glazbe posljednje mogu biti oštećene kod bolesnih osoba. Za primjer iz stvarnog života navodimo primjer opernog pjevača koji je imao demenciju i nije mogao izgovoriti nijednu punu rečenicu, ali lijepo je pjevao kompletne solo opere! Dakle, saznajte od obitelji što je oboljela osoba voljela slušati.

Ne moram se brinuti zbog Alzheimerove bolesti jer je nema u mojoj obitelji

Možda vas iznenadi činjenica da možete razviti Alzheimerovu bolest, čak i ako se ne možete sjetiti niti jednog član obitelji s ovom bolešću. Svi smo u riziku od Alzheimerove bolesti. Sjetite se statistike koju smo ranije spomenuli. Svi mi imamo 50% šanse za razvoj Alzheimerove bolesti nakon 85 godina života. Većina ljudi kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest u kasnom nastanku ne testira se pozitivno kao nosioci bilo kojeg od poznatih Alzheimerovih gena.

Ljudi ne pokušavaju raditi ništa kad obole

Čest je mit da ljudi koji žive s Alzheimerom ne rade čak ni ono što mogu, i trebali bismo ih jače pritisnuti. Mozak umire i ljudi rade ono najbolje što mogu u tom trenutku. Moramo promijeniti način na koji reagiramo i biti svjesni stanja.

Alzheimerova bolest je u mojoj obitelji, sigurno ću i ja oboljeti

Kaže se da je zdravlje mozga 30 posto genetike i 70 posto načina života. Istraživanje sve više naglašava važnost načina na koji živimo kroz cijeli životni vijek. Posebno kad je riječ o poremećajima mozga u kasnijoj životnoj dobi kao što su demencija i Alzheimerova bolest. Postotak nasljeđivanja Alzheimerove bolesti povezan je sa specifičnim genima, dobi nastanka i obično čini manje od 5 posto svih slučajeva Alzheimerove bolesti.

Alzheimer se može liječiti tek nakon dijagnoze

U posljednjih nekoliko godina došlo je do pomaka u razmišljanju medicinskih stručnjaka koji proučavaju demenciju. Zaključili su da je najbolje vrijeme za liječenje Alzheimerove bolesti prije pojave najranijih simptoma. Tom je pomaku doprinijela nova tehnologija koja nam omogućava da zavirimo u ljudski mozak. Sada znamo da se Alzheimerove plake počnu razmnožavati deset ili čak dvadeset godina prije nego što prvi simptomi Alzheimera postanu uočljivi.