Računala i demencija

Može li korištenje računala i druge zabavne aktivnosti spriječiti demenciju?


Jeste li se ikada zapitali da li je istina da stimuliranje vašeg mozga može pomoći u sprječavanju nastanka demencije?
Klinika u SAD-u je nedavno provela istraživanje koje je uključivalo 2.000 ljudi starosti manje od 70 godina i bili su praćeni 5 godina.

Aktivnosti koji su im bile dodijeljene su:
- Korištenje računala
- Čitanje knjiga
- Socijalne aktivnosti
- Igranje igara
- Obrtne djelatnosti

Otkrili su da je rizik od dobivanja blagog kognitivnog poremećaja (MCI) značajno smanjen za one koji su se uključili u društvene aktivnosti i igranje igara.

Iz istraživanja smo doznali zanimljiva zapažanja:
Korištenje računala bilo je povezano sa smanjenim rizikom od MCI-a bez obzira na dob
Obrtne aktivnosti bile su povezane sa smanjenim rizikom od MCI-a samo kada su se provodile u kasnijem razdoblju života, ali ne i u srednjim godinama
Sudjelovanje u većem broju kognitivno stimulativnih aktivnosti u kasnijem razdoblju života povezano je sa značajno smanjenim rizikom od incidentnog MCI-a

Konkretno, sudjelovanje u:
Dvije aktivnosti u kasnijem razdoblju života smanjile su rizik od MCI-a za 28%
Tri aktivnosti smanjile su rizik za 45%
Četiri aktivnosti smanjile su rizik za 56%

Zaključak je da je uključivanje većeg broja aktivnosti za mentalno stimuliranje, osobito nakon 65. godine života povezano sa smanjenim rizikom od MCI-a.

Provodeći ove aktivnosti starije osobe mogu smanjiti depresiju i osjećaj usamljenosti koje također mogu biti povezane sa nastankom demencije. Zato nemojte misliti da gubite vrijeme igrajući se ili čitajući knjige. Samo se zabavite, možda je to ulaznica za bolje mentalno i emocionalno zdravlje.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.




Leave a Reply

Your email address will not be published.


Comment


Name

Email

Url