Razlika između hospicija i palijativne skrbi

Često postoji velika pomutnja između pojmova hospicij i palijativna skrb jer obje vrste skrbi imaju vrlo slične ciljeve.


Što je hospicij?

Često postoji velika pomutnja između pojmova hospicij i palijativna skrb jer obje vrste skrbi imaju vrlo slične ciljeve. Palijativna skrb oblik je medicinskog liječenja koji se koncentrira na smanjenje težine simptoma bolesti - to nije kurativno liječenje. (Kurativno liječenje je onaj oblik terapije kojemu je cilj definitivno izlječenje bolesnika.) Cilj palijativne skrbi je spriječiti i olakšati patnju i poboljšati kvalitetu života pacijenta, neovisno o tome očekuje li se da se pacijent u potpunosti oporavi, živi s kroničnom bolešću duže vrijeme ili doživi napredovanje bolesti. Hospicijska skrb je palijativna skrb pružena onima na kraju životnog puta. Sve više i više obitelji i bolesnika postaje svjesno važnosti hospicija.

Potreba za hospicijskom skrbi i dalje raste kako stari naša populacija. Učenje o skrbi iz iskustva obitelji, prijatelja, susjeda ili suradnika postaje sve češća pojava.

Kada je potreban hospicij?

Bolnička skrb u obliku hospicija je potrebna kada bolest više ne reagira na agresivno liječenje. Tada će se naglasak pomaknuti s liječenja na pružanje udobnosti pacijentu do kraja života. Hospicij je usmjeren na liječenje simptoma uzrokovanih bolešću, a ne samu bolest, s ciljem da pomogne pacijentu da ostatak života provede što ugodnije. Ponekad pacijenti i njihove obitelji mogu zatražiti usluge hospicija ranije kako bi dobili emocionalnu podršku koju pružaju hospicijski profesionalci. To može uključivati ​​mnoštvo stvari, međutim, hospicij ima tri glavna cilja za pacijenta i njegovu obitelj:

- Upravljanje bolovima i simptomima bolesti
- Emocionalna podrška
- Duhovna podrška

Što hospicij ne čini?

Hospicijska skrb ne produžava život, niti ubrzava smrt, što je čest nesporazum. Baš kao što liječnici i primalje pružaju podršku i stručnost tijekom procesa rađanja, tako je i hospicijska skrb nužna kako bi pružila svoju stručnost pacijentu i njegovoj obitelji u trenucima umiranja. Iako ovo nikada nije lako prihvatiti, to je prirodni dio života, a njegov je cilj učiniti to putovanje što mirnijim i bezbolnijim za sve koji su uključeni.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.




Leave a Reply

Your email address will not be published.


Comment


Name

Email

Url