Zašto biste trebali češće nazivati mamu?

Osjećate li se stresno? Usamljeno, iscrpljeno i na granici? Nazovite svoju mamu.


Znanost je dokazala kako je telefonski poziv moćan poput zagrljaja.
Osjećate li se stresno? Usamljeno, iscrpljeno i na granici? Ukoliko je to slučaj kod vas, sociolozi su možda našli čudotvorni lijek. Za testiranje vam treba svega pet minuta, a vjerojatno ga možete odmah isprobati: Nazovite svoju mamu.

Proučavajući veze i međuljudske odnose, malo je elemenata poput majčinske ljubavi - koliko god imali dobre ili manje dobre odnose s majkom. Istraživači već odavno znaju da će, na primjer, dijete koje zagrli majku uskoro biti preplavljeno hormonom oksitocinom koji pomaže da se dijete osjeća dobro. Ključni je sastojak u vezivanju roditelja i djeteta, otklanjanju stresa i izgradnji povjerenja. Vjerojatno se možete sjetiti perioda života ili događaja kad vam je malo majčinske ljubavi promijenilo raspoloženje nabolje. Za ponovni primjer dobrog osjećaja prisjetite se najboljih savjeta koje ste ikad dobili od mame.

Moć majčinske ljubavi

No, moć majčinske ljubavi može ići čak i dalje od toga, sugeriraju nova istraživanja - možda ćete moći doživjeti iste hormonske osjećaje kao kod fizičkog kontakta za poboljšanje vašeg raspoloženja, čak i kad vaša mama živi 300 kilometara dalje. Studija sa Sveučilišta Wisconsin-Madison u laboratoriji za dječje emocije kaže da čak i samo slušanje glasa majke telefonom može imati iste efekte zagrljaja koji smanjuju stres kod djeteta. Istraživači su 61 djevojčicu (čija je dob bila od 7 do 12 godina) podvrgli rutinskom stresnom testu koji uključuje rješavanje složenih matematičkih problema pred publikom nepoznatih osoba. Kada je djevojkama prije rješavanja testa predočen zadatak, jedna skupina djevojčica vraćena je majkama kako bi stupile u fizički kontakt; druga je skupina dobila telefone kako bi razgovarali sa svojim majkama 15 minuta, a treća je skupina gledala emocionalno neutralan video.

Nakon analize uzoraka tekućine iz svake djevojčice kako bi izmjerili razinu oksitocina i hormona stresa kortizola, istraživački tim pronašao je iznenađujuće rezultate: djevojke koje su telefonom razgovarale s majkama pokazale su gotovo identične razine smanjenja stresa kao i djevojke koje su bile u fizičkom kontaktu s majkama. "Djeca koja su komunicirala sa svojim majkama telefonom imala su gotovo isti hormonalni učinak kao da su se fizički družile s majkama", kaže Leslie Seltzer, vodeća autorica studije. Nakon stresnog zadatka, majčina riječ utjehe. Možda će vas također zanimati kako svoju pamet dugujete majci.

Ali što kad je vlastitu majku nemoguće nazvati?

Je li tata sljedeća najbolja opcija? Ipak ne.
Rad iz časopisa Personal and Social Psychology kaže da razgovor sa ženskom osobom može umanjiti osjećaj usamljenosti i poboljšati raspoloženje više nego razgovarati s muškarcima, bez obzira na vaš spol. Ovaj rezultat dobiven je nakon dva tjedna praćenja 96 studenata, koji su zabilježili i ocijenili svaku svoju socijalnu interakciju. I muškarci i žene osjećali su se manje usamljeno nakon razgovora sa ženskom osobom. Pretpostavlja se da mogao biti razlog u tome što su žene prirodno vještije u slušanju i reagiranju na emocionalne informacije. Ženski mozak više je usmjeren na socijalne vještine i pamćenje - kombinaciju koja je izvrsna za zadržavanje detalja o privatnom životu druge osobe.

Razgovarajte sa ženskom osobom o vašem emocionalnom stanju i vjerojatno ćete dobiti intuitivniji odgovor nego od muškarca - a kad se osjećate usamljeno, to je pravi lijek.
Blog post

Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. U ovoj raspravi će biti riječi o boli u stražnjem dijelu vrata (a ne i prednjem dijelu) te u nju nije uključena većina teških ozljeda (npr. prijelomi, dislokacije, subluksacije).

Blog post

Moždani udar može biti ishemični ili hemoragični. Prilikom ishemičnog udara prekinuta je opskrba dijela mozga krvlju, jer je došlo do začepljenja krvne žile bilo ateromom ili krvnim ugruškom. Pri hemoragičnom udaru krvna žila se rasprsne sprječavajući normalni protok i omogućujući krvi da iziđe izvan žile u područje mozga i uništi ga .

Blog post

Najsigurniji način početka vježbanja je izvođenje vježbi dok se ne pojavi bol ili osjećaj težine u rukama ili nogama. Ako su mišići bolni nakon par minuta, onda prvo vježbanje ne smije trajati duže od par minuta. Kako se kondicija povećava, osoba je sposobnija duže vježbati bez mišićne boli. Kad je osoba sposobna vježbati neprekidno 10 minuta, vježbanje je potrebno provoditi svaki drugi dan, postupno povećavajući do 30 minuta kontinuiranog vježbanja. Pravila koja kazuju koliko dugo i često, koliko intenzivno treba vježbati i kako izbjeći ozljede, su ista za sve vježbe i za sve sportove.

Blog post

Cilj rehabilitacije je da olakša oporavak od gubitka funkcije. Gubitak može biti uzrokovan prijelomom, amputacijom, moždanim udarom ili drugim neurološkim poremećajem, artritisom, srčanim poremećajem ili dugotrajnim gubitkom kondicije (npr. nakon nekih bolesti i operacija). Rehabilitacija može obuhvaćati fizikalnu, radnu i govornu terapiju, psihološko savjetovanje i usluge socijalnih službi. Kod nekih bolesnika cilj je potpuni oporavak s uspostavom potpune, neograničene funkcije; kod drugih se radi o oporavku sposobnosti izvođenja što više aktivnosti iz svakodnevnog života. Rezultati rehabilitacije ovise o prirodi oštećenja i bolesnikovoj motivaciji. Kod starijih bolesnika i u bolesnika koji nemaju mišićne snage ili motivacije napredak može biti spor.




Leave a Reply

Your email address will not be published.


Comment


Name

Email

Url