Zašto starijim odraslim osobama treba više sna?

Poremećaji spavanja prilično su česti kod starijih osoba. Kako starite, obrasci spavanja i navike se mijenjaju.

Kao rezultat toga, možete:

- Teško zaspati
- Spavati manje sati
- Buditi se često tijekom noći ili rano ujutro
- Imati manje kvalitetan san

To može dovesti do zdravstvenih problema poput povećanog rizika od pada i dnevnog umora.

Mnogi stariji ljudi prijavljuju problem u postizanju kvalitetnog odmora, ali ne navode toliko često nesanicu kao uzrok. Većina studija zaključuje da je bihevioralna terapija poželjnija od lijekova koji mogu imati neželjene nuspojave poput mučnine.
Razgovarajte sa svojim liječnikom ako vi ili netko koga poznajete ima problema sa spavanjem. Možda ćete imati koristi od promjena načina života ili lijekova, ovisno o uzroku.

Što uzrokuje poremećaje spavanja kod starijih odraslih osoba?

Primarni poremećaji spavanja- znači da nema drugog medicinskog ili psihijatrijskog uzroka.
Primarni poremećaji spavanja mogu biti:
- Nesanica ili poteškoće sa snom, slabo spavanje ili nemirni san
- Apneja u snu ili kratki prekidi disanja tijekom spavanja
- Sindrom nemirnih nogu ili pretjerana potreba za pomicanjem nogu tijekom spavanja
- Periodični poremećaj pokreta udova ili nehotično kretanje udova tijekom spavanja
- Poremećaji spavanja u cirkadijanskom ritmu (unutrašnji- tjelesni sat) ili poremećen ciklus spavanja i budnosti
- REM poremećaj ili tjelesna aktivnost onoga što sanjamo

Nesanica je i simptom i poremećaj. Stanja poput depresije, tjeskobe i demencije mogu povećati rizik od poremećaja spavanja, posebno učestale nesanice.

Medicinska stanja - Studija o problemima sa spavanjem kod starijih izvijestila je da oni koji imaju problema sa spavanjem postaju manje fizički aktivni. Manja tjelesna aktivnost donosi druge probleme. (Tjedni raspored vježabanja za starije osobe.)

Stanja i bolesti zbog koji se može razviti nesanica kod starijih uključuju:
- Parkinsonova bolest
- Alzheimerova bolest
- Kronična bol poput bolova kod artritisa
- Kardiovaskularnih bolesti
- Neurološka stanja
- Gastrointestinalna stanja
- Plućna ili respiratorna stanja
- Loš nadzor mjehura

Lijekovi - Mnogo starijih osoba koristi lijekove koji mogu poremetiti san.
Ti lijekovi su uglavnom:
- Diuretici za visoki krvni tlak ili glaukom
- Antikolinergici za osobe koji imaju kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB)
- Antihipertenzivi lijekovi za visoki krvni tlak
- Kortikosteroidi (prednizon) za reumatoidni artritis
- Antidepresivi
- H2 blokatori (Zantac, Tagamet) za gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERD) ili peptičke čireve
- Levodopa za Parkinsonovu bolest
- Adrenergički lijekovi za život opasna stanja poput astme ili zastoja srca

Uobičajene tvari i navike - Kofein, alkohol i pušenje također mogu pridonijeti problemima sa spavanjem.

Kako se dijagnosticiraju poremećaji spavanja?

Da bi postavio dijagnozu, liječnik će vas pitati o simptomima i obaviti fizički pregled. Ovo je potraga za bilo kojim osnovnim uzrocima nesanice. Vaš liječnik će vas možda zatražiti da jedan ili dva tjedna popunite dnevnik spavanja kako biste saznali više o obrascima spavanja.
Ako vaš liječnik posumnja na primarni poremećaj spavanja, uputit će vas na polisomnogram (PSG) ili studiju spavanja.

Studija spavanja - obično se radi noću u klinici za ispitivanje sna. Trebali biste moći spavati kao i obično kod kuće.
Tehničar će vam postaviti senzore za nadgledanje vašeg:
- Kretanja tijela
- Disanje
- Hrkanje ili drugi zvukovi koje proizvodite
- Brzine otkucaja srca
- Aktivnost mozga

Možda ćete imati i uređaj na prstu za mjerenje kisika u krvi.

Tehničar će vas gledati kroz video kameru u sobi. Možete razgovarati s njima ako vam treba pomoć. Tijekom spavanja uređaji će neprestano bilježiti vaše podatke na grafu. Vaš će liječnik koristiti ovu dijagnozu ukoliko imate poremećaj spavanja.

Kako terapija pomaže poremećajima spavanja
Za starije osobe preporučuje se prvo koristiti nefarmaceutske tretmane poput bihevioralne terapije. Iz razloga što starije osobe najčešće već uzimaju više različitih lijekova.

Terapija može trajati više od šest tjedana ili duže i uključuje edukaciju sna, kontrolu nadražaja i ograničenje vremena provedenog krevetu, naročito preko dana.

Nasumično kontrolirano ispitivanje pokazalo je da kognitivna bihevioralna terapija (CBT) uvelike poboljšava kvalitetu spavanja za osobe s nesanicom. Studija sugerira da je CBT efikasniji jer pomaže ciljati kvaliteti sna, a ne na prijelaz u san.

Dobre navike spavanja možete razviti ako:
- Odlazite u krevet i buditi se u isto vrijeme svaki dan
- Koristite krevet samo za spavanje i seks, a ne za druge aktivnosti
- Se bavite mirnijim aktivnostima, poput čitanja, prije spavanja
- Izbjegavate svjetla prije spavanja, naročito TV, mobitele i tablete
- Održavate umirujuće i ugodno okruženje spavaće sobe
- Izbjegavate kratka spavanja tijekom dana, naročito poslijepodne

Ako imate problema sa tonjenjem u san u roku od 20 minuta, možda biste trebali ustati i raditi nešto prije nego što se vratite u krevet. Prisiljavanje na spavanje može otežati san.

Studija o poremećajima spavanja kod starijih osoba također sugerira:
- Ograničiti unos tekućine prije spavanja
- Izbjegavanje kofeina i alkohola
- Jesti tri do četiri sata prije spavanja
- Vježbati redovito, ali ne neposredno prije spavanja
- Toplu kupku prije spavanja za opuštanje

Ako ove promjene nisu dovoljne, tada vam liječnik može preporučiti lijek. Pročitajte dalje kako biste saznali više o tabletama za spavanje i drugim medicinskim tretmanima.

Koji lijekovi pomažu kod poremećaja spavanja?
Ako imate osnovne bolesti koje ometaju vaš san, liječnik vam može propisati lijekove. Lijekovi ne bi trebali zamijeniti dobre navike spavanja. Lijekovi za spavanje mogu vam olakšati simptome poremećaja spavanja, posebno kao dodatak dobrim navikama spavanja. Vaš liječnik će vam moći preporučiti koji će lijekovi najbolje djelovati na vas i koliko dugo ih trebate uzimati, ovisno o uzroku vaše nesanice.

Preporučuje se uzimanje tableta za spavanje samo kratkoročno. To znači manje od dva do tri tjedna za benzodiazepinske lijekove.
Tablete za spavanje - korisnost:
- Korisne su za dobar san
- Dobre su prilikom kratkoročnog korištenja za resetiranje ciklusa spavanja
- Pravilnim korištenjem simptomi nesanice se mogu povući

Tablete za spavanje - štetnost:
- Mogu povećati rizik od padova
- Mogu izazvati tjelesne aktivnosti tijekom sanjanja, nemirne noge ili ruke
- Može se pojaviti ovisnost kod dugotrajne uporabe

Dugotrajna upotreba tableta za spavanje može izazvati komplikacije, posebno kod starijih osoba. Uobičajene nuspojave benzodiazepina i Z-lijekova mogu biti glavobolja, vrtoglavica, mučnina, umor i mamurluk.

Izbjegavajte piti alkohol dok uzimate tablete za spavanje.
Ostali medicinski tretmani uključuju:
- Uređaj kontinuiranog pozitivnog tlaka dišnih puteva (CPAP) za liječenje apneje u snu
- Antidepresivi za liječenje nesanice
- Sredstva za oslobađanje dopamina protiv sindroma nemirnih nogu i periodični poremećaj pokretanja udova
- Nadomjesna terapija željezom za simptome nemirnih nogu

Lijekovi za spavanje uključuju antihistaminike koji potiču pospanost. Ali tolerancija na antihistaminike može se razviti već za tri dana.
Prije uzimanja bilo kakvih lijekova protiv nesanice razgovarajte sa liječnikom. Ovi lijekovi mogu negativno djelovati na lijekove koje već uzimate.

Što odmah možete učiniti?

Kod starijih osoba neprestani poremećaji spavanja mogu dovesti do većih komplikacija poput depresije i rizika od pada. Ako je kvaliteta spavanja osnovni uzrok nesanica, bihevioralne terapije mogu biti korisnije od lijekova. To znači razvijanje dobrih navika spavanja kroz educiranje, kontrolu nadražaja iz okoline i ograničenje vremena provedenog u krevetu kada ne spavamo. Pozitivne promjene mogu nastati tek za šest tjedana ili više ali treba nastojati biti dosljedan i uporan.

Ako terapije sa promjenama ponašanja ne djeluju, tada vam liječnik može propisati lijekove ili druge tretmane. Imajte na umu da lijekovi za spavanje nisu dugoročno rješenje. Otkrit ćete da je najbolji način za kvalitetan san preuzimanje kontrole nad svojim navikama spavanja.